U Hrvatskoj su najjači prediktori digitalne
nejednakosti obrazovanje i prihod kućanstva, odnosno, osobna primanja
ispitanika. Korisnici interneta bolje su obrazovani i imaju viša
primanja od onih ispitanika koji nikada ne koriste internet. Statistički
značajne razlike utvrđene su i s obzirom na dob i mjesto stanovanja dok
su male razlike kad je riječ o spolu.
Korisnici interneta mladi su
ljudi, pretežno žive u gradovima, a među njima je nešto više muškaraca,
nego žena. Utvrđena je i razlika s obzirom na broj članova kućanstva.
Internet se najviše koristi u obiteljima koje imaju četiri ili tri
člana. Pokazano je da se digitalna nejednakost veže uz već postojeće
društvene nejednakosti.
Stoga se digitalni jaz, kao bitni oblik
nejednakosti informacijskog doba, ne može preskočiti, nego se
smanjuje u mjeri u kojoj se smanjuju društvene nejednakosti.
Nema komentara:
Objavi komentar